Kada je početkom ove godine belgijsko predsjedništvo Vijeća EU najavilo da će u svom šestomjesečnom mandatu vratiti na dnevni red označavanje nutritivne vrijednosti na prednjoj strani ambalaže hrane, ponovo je otvorena Pandorina kutija rasprava o optimalnom modelu takvog označavanja.
Ideja o zajedničkoj europskoj oznaci nutritivne vrijednosti, koja bi se nalazila na prednjoj strani ambalaže i tako potrošaču na prvi pogled signalizirala koji je proizvod nutritivno povoljniji, službeno je predstavljena prije gotovo četiri godine, u svibnju 2020.
Europska komisija tada se u svojoj strategiji „od polja do stola” obvezala do kraja 2022. predložiti način obaveznog označavanja nutritivne vrijednosti hrane na prednjoj strani ambalaže jedinstven za čitavu EU kako bi „osnažila potrošače da donose informirane, zdrave i održive prehrambene izbore“.
Rok je odavno prošao, ali Komisija nije ništa bliže obećanom prijedlogu.
Već se tada pokazalo da u državama članicama nema jedinstvenog stava o tome kakva bi oznaka trebala biti.
Jedan od favorita svakako je bio francuski sustav Nutri-Score. Nutri-Score je prvi put uveden na dobrovoljnoj bazi u Francuskoj 2017. godine, a nakon toga prihvaćen je i u Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Njemačkoj, Švicarskoj i Španjolskoj. Od 4. travnja ove godine Nutri-Score sustav prihvaćen je i u Portugalu.
Nutri-Score je sustav označavanja koji koristi različite boje za klasifikaciju hrane i pića prema njihovom nutritivnom profilu. Koristi ljestvicu od pet stupnjeva sa slovima od A do E i bojama od tamnozelene do crvene, pri čemu tamnozeleno A predstavlja najbolji izbor.
Algoritam kojim se Nutri-Score sustav služi za računanje bodova i dodjeljivanje slovne oznake nekoliko je puta revidiran, posljednji put krajem 2023. godine, kada su uvedeni stroži kriteriji za mliječne napitke i proizvode za doručak na bazi žitarica, dok su maslinovo ulje i druge masti biljnog podrijetla bolje ocijenjeni nego u prethodnim verzijama.
Nutri-Score sustav podržale su brojne udruge potrošača zahtijevajući da, kako bi bio učinkovit i uistinu omogućio kupcima da razlikuju proizvode unutar određene kategorije, postane obavezan za sve proizvođače hrane u EU.
U međuvremenu je Italija, jedan od najglasnijih protivnika Nutri-Score sustava, istupila s vlastitim protuprijedlogom, NutrInform baterijom.
Italija tvrdi da Nutri-Score diskriminira talijanske tradicionalne proizvode i da je pristrana prema mediteranskoj prehrani jer dodjeljuje loše ocjene pojedinim tradicionalnim talijanskim proizvodima kao što su mesni proizvodi i sirevi zbog njihove visoke energetske vrijednosti i visokih udjela zasićenih masti i soli. Talijanski sustav zasniva se na simbolu koji predstavlja bateriju napunjenu do određenog stupnja, što pokazuje postotak preporučenog dnevnog unosa za pojedine nutrijente i energetsku vrijednost, bez dodjeljivanja ocjene proizvodu.
Nakon što se Italija, potpomognuta Češkom, Grčkom, Ciprom, Mađarskom i Rumunjskom, usprotivila francuskom sustavu, Europska Komisija odlučila je da neće predložiti Nutri-Score kao jedinstvenu europsku oznaku, na razočaranje udruga za prava potrošača koje ga podržavaju.
„Intenzivna lobistička kampanja komercijalnih interesa protiv ovog alata nažalost je zamutila vodu i pretvorila javnozdravstvenu debatu u političku“, rekla je Emma Calvert iz BEUC-a, krovnog udruženja koje okuplja udruge potrošača iz 31 europske države.
Belgijsko predsjedništvo EU danas će u Bruxellesu održati znanstveni simpozij o označavanju nutritivne vrijednosti na prednjoj strani ambalaže hrane. Cilj simpozija je „istražiti različite perspektive o Nutri-Scoreu i drugim sustavima označavanja nutritivne vrijednosti na prednjoj strani ambalaže koji se primjenjuju u nekim državama EU kako bi se više uključilo potrošače i ohrabrilo ih da donose uravnoteženije izbore hrane“.
U međuvremenu, druge zemlje svijeta, suočene s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti, odlučile su napraviti korak od sedam milja u usporedbi s postupnim, opreznim prehrambenim politikama koje nude samo djelomična rješenja kao što su nutritivne oznake na prednjoj strani ambalaže ili porezi na pića s dodatkom šećera.
Čile je 2016. godine donio zakon o označavanju i reklamiranju hrane koji propisuje obaveznu crnu upozoravajuću oznaku na proizvodima koji sadrže velike količine šećera, natrija ili zasićenih masti ili imaju veliku energetsku vrijednost. Reklamiranje takvih proizvoda na televiziji zabranjeno je od 6 sati ujutro do 22 h.
Čileanski primjer slijedile su i druge zemlje pa se crne upozoravajuće oznake na hrani mogu vidjeti i u Brazilu, Kolumbiji, Meksiku, Argentini, Urugvaju, Venezueli i Peruu, a do siječnja 2026. bit će obavezne i u Kanadi.