Europska komisija objavila je 28. srpnja 2022. preporuku o praćenju žive u ribi, rakovima i mekušcima.
Prema preporuci, države članice trebale bi 2022., 2023., 2024. i 2025. godine pratiti prisutnost metil-žive i ukupne žive u ribama, rakovima i mekušcima. Praćenjem bi trebale biti obuhvaćene brojne vrste ribe, rakova i mekušaca te bi ono trebalo odražavati potrošačke navike kako bi se omogućila točna procjena izloženosti potrošača živi. Podaci će se prikupljati i za proizvode iz uzgoja i za proizvode iz ulova u divljini.
Države članice i subjekti u poslovanju hranom trebali bi redovito izvješćivati Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA) o pojavi ukupne žive i metil-žive u raznim vrstama riba, rakova i mekušaca.
Države članice također bi trebale izdati posebne nacionalne savjete o potrošnji koji se odnose na konzumaciju ribe, rakova i mekušaca kako bi se u potpunosti ostvarili korisni učinci konzumacije ribe i morskih prehrambenih proizvoda te istodobno ograničili rizici od toksičnosti žive. Pritom bi države članice trebale prije svega savjetovati potrošače o učestalosti konzumacije ribe, rakova i mekušaca te o vrstama koje se konzumiraju.
Pozitivni zdravstveni učinci konzumiranja ribe
Tijekom 2014. godine, EFSA je procjenjivala pozitivne zdravstvene učinke konzumacije ribe i morskih prehrambenih proizvoda u odnosu na zdravstvene rizike povezane s izlaganjem metil-živi.
Agencija je zaključila da je konzumacija jednog do dva obroka morskih prehrambenih proizvoda tjedno, odnosno tri do četiri obroka tjedno tijekom trudnoće, povezana s boljim funkcionalnim ishodima neurološkog razvoja djece u usporedbi s nekonzumacijom morskih prehrambenih proizvoda. Navedene su količine povezane i s nižom stopom smrtnosti od koronarne bolesti srca kod odraslih osoba.
Međutim, kako bi se ostvarile koristi od konzumacije jednog do četiri riblja obroka tjedno i istovremeno ostvarila zaštita od toksičnih učinaka metil-žive na neurološki razvoj, trebalo bi ograničiti konzumaciju ribljih/morskih prehrambenih vrsta s visokim udjelom žive.
Smanjene NDK žive
Budući da su najnoviji podaci pokazali da postoji mogućnost smanjenja najvećih dopuštenih količina žive u raznim ribljim vrstama, Europska komisija je u travnju 2022. smanjila najveće dopuštene količine žive u glavonošcima, morskim puževima te ribama poput skuše, srdele, papaline, inćuna, iverka, aljaške kolje, atlantskog bakalara, atlantske haringe, kolje, šarana, lososa i pastrve.
Kako bi se prikupili detaljni podaci o stvarnom učinku sniženih najvećih dopuštenih količina za određene riblje vrste na ukupnu izloženost potrošača živi, Preporukom je predviđeno da države članice izvješćuju Agenciju o pojavi žive u svim ribljim vrstama i za uzgojene i za divlje ulovljene proizvode iz različitih vrsta proizvodnje.
Nadalje, većina dosad dostupnih podataka odnosi se na ukupnu živu. Budući da je metil-živa toksičnija od anorganske žive, podatke o prisutnosti u uzorcima trebalo bi dostaviti i za metil-živu i za ukupnu živu kako bi se lakše izračunao omjer metil-žive u ukupnoj živi u određenim ribljim vrstama. To bi pomoglo poboljšati procjenu izloženosti i rizika koji se odnose na živu u hrani.
Prikupljeni podaci o prisutnosti žive i informacije o učinkovitosti savjeta o potrošnji pomoći će u poboljšanju procjene izloženosti potrošača, koju je potrebno provesti kako bi se u budućnosti ažurirale procjene rizika za potrošače u pogledu žive. Na temelju tih procjena moći će se ocijeniti je li primjereno revidirati najveću dopuštenu količinu žive u određenim ribljim vrstama.