Direktive o doručku u Europskom parlamentu

Nakon što je u travnju ove godine Europska komisija objavila prijedlog direktive za izmjenu četiri „direktive o doručku“, u utorak 12. prosinca održana je i rasprava u Europskom parlamentu.

Nakon rasprave Parlament je sa 522 glasa za, 13 protiv i 65 suzdržanih usvojio svoje stajalište o izmjenama “direktiva o doručku”.

U odnosu na izvorni prijedlog Europske komisije, Europski parlament predložio je amandmane koji su uglavnom usmjereni na preciznije označavanje podrijetla proizvoda koje obuhvaćaju direktive o doručku.

Najviše amandmana predloženo je na prijedlog Komisije za izmjenu Direktive o medu, za koji parlamentarci žele navođenje zemlje podrijetla i – u slučaju mješavina iz više država – količine meda iz pojedinih država, uspostavu sustava sljedivosti i određivanje referentnog laboratorija.

U usporedbi s brojem amandmana na prijedlog izmjena Direktive o medu, Parlament je posvetio znatno manje pozornosti drugim EU direktivama koje spadaju u „direktive o doručku“. U tim direktivama glavni zahtjev Parlamenta je navođenje podrijetla voća za voćne sokove, odnosno voća i šećera za džemove, želee, marmelade i zaslađeni kesten pire.

Što su „direktive o doručku“?

Takozvane „direktive o doručku” skup su od ukupno sedam direktiva kojima se utvrđuju zajednička pravila EU o sastavu, prodajnom nazivu, označavanju i prezentiranju određene hrane.

Proizvodi za koje su utvrđena takva zajednička pravila smiju se stavljati na tržište pod odgovarajućim prodajnim nazivima samo ako su u skladu s tim pravilima.

„Direktive o doručku“ obuhvaćaju:

Direktivu 1999/4/EZ o ekstraktima kave i ekstraktima cikorije,
Direktivu 2000/36/EZ o kakau i čokoladnim proizvodima,
Direktivu 2001/110/EZ o medu,
Direktivu 2001/111/EZ o određenim šećerima,
Direktivu 2001/112/EZ o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima,
Direktivu 2001/113/EZ o voćnim džemovima, želeima i marmeladama te zaslađenom kesten pireu i
Direktivu 2001/114/EZ o određenim vrstama ugušćenog (kondenziranog) mlijeka i mlijeka u prahu.

Što sadrži prijedlog za izmjenu „direktiva o doručku“?

Predloženom Direktivom trebale bi se izmijeniti četiri od sedam „direktiva o doručku“. To su:

Zašto se direktive mijenjaju?

Izmjena direktiva predlaže se iz više razloga. Prije svega, važeće direktive o doručku stare su više od deset godina. U proteklih deset godina tržišta prehrambenih proizvoda znatno su se razvila zahvaljujući inovacijama, ali i novim stavovima i zahtjevima potrošača. Stoga je Europska komisija odlučila revidirati određena pravila iz direktiva o doručku.

Revizija se provodi i u kontekstu Komisijine strategije „od polja do stola” i UN-ovih ciljeva održivog razvoja. U strategiji je najavljeno da će se revizijom tržišnih standarda Unije nastojati osigurati uvođenje održivih proizvoda. Izmjenom se također nastoji potaknuti prelazak na zdraviju prehranu i preformulacije proizvoda, osobito hrane s visokim udjelom masti, šećera i soli. Komisija je predložila i proširenje obveze navođenja podrijetla za određene proizvode.

Predložene izmjene: Europska komisija

Glavne izmjene „direktiva o doručku“ koje je predložila Europska komisija su:

Navođenje točnog zemljopisnog podrijetla meda. Važećom direktivom o medu propisano je da se na oznaci meda navodi zemlja ili zemlje u kojima je med sakupljen. Njome se, međutim, predviđa i mogućnost da se nazivi država zamijene općenitijim izrazima kada med dolazi iz više država. Dozvoljeni izrazi su „mješavina meda iz država članica EU”, „mješavina meda iz država koje nisu članice EU” i „mješavina meda iz država članica EU i meda iz država koje nisu članice EU”. Prijedlogom izmjene direktive o medu traži se navođenje svih pojedinačnih zemalja podrijetla. Izuzeta bi bila mala pakiranja koja sadržavaju samo jednu porciju meda (pakiranja za doručak).

Nova kategorija proizvoda u direktivi o voćnim sokovima: „voćni sok sa smanjenom količinom šećera“. Takav sok mora zadržati sva ostala bitna fizikalna, kemijska, organoleptička i prehrambena svojstva soka od voća od kojeg je napravljen.

Povećan minimalni sadržaj voća za džem, ekstra džem, ekstra žele i žele, čime se ujedno smanjuje potrebna količina dodanog šećera za postizanje propisanog minimalnog udjela topljive suhe tvari. Pored toga, države članice mogu odobriti da se za proizvod pod nazivom „džem” upotrebljava izraz „marmelada”.

Dodavanje novog odobrenog postupka za dehidraciju mlijeka kako bi se proizveli mliječni proizvodi bez laktoze.

Dvije godine za prilagodbu. Kako bi se subjektima omogućilo dovoljno vremena za prilagodbu novim zahtjevima, Komisija je predložila rok za prilagodbu. Nacionalne odredbe kojima se prenosi ova Direktiva trebale bi se početi primjenjivati 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive. Proizvodi koji su stavljeni na tržište ili označeni prije stupanja na snagu Direktive, u skladu s direktivama 2001/110/EZ, 2001/112/EZ, 2001/113/EZ i 2001/114/EZ, mogli bi se i dalje prodavati do iscrpljenja zaliha.

Predložene izmjene: Europski parlament

U odnosu na izvorni prijedlog Europske komisije, Europski parlament predložio je niz amandmana koji su uglavnom usmjereni na preciznije označavanje podrijetla proizvoda koje obuhvaćaju direktive o doručku.

EP traži: jasnije označavanje zemlje podrijetla

Označavanje podrijetla meda

Zastupnici u Europskom parlamentu složili su se da se na etiketi meda treba navesti država u kojoj je med prikupljen.

Ako je med prikupljen u jednoj državi, ta bi se država trebala navesti na prednjoj strani ambalaže, u blizini naziva proizvoda. Ako med potječe iz više od jedne države, zastupnici žele da se navedu sve zemlje podrijetla. U tom slučaju države bi se navodile padajućim redoslijedom prema udjelu u proizvodu.

Međutim, Parlament odlazi i korak dalje od prijedloga Europske komisije. Prema prijedlogu Parlamenta, u slučaju meda koji potječe iz više od jedne države, navodio bi se i maseni udio za svaku zemlju podrijetla.

Za pretpakovine koje sadrže više od 30 g meda ovaj bi se podatak navodio korištenjem raspona: > 90 %, 70 % – 90 %, 50 % – 70 %, 30 % – 50 %, 10 % – 30 %, < 10 %.

Za pretpakovine s neto količinom do 30 g, maseni udio bi se navodio korištenjem raspona > 75 %, 50 % – 75 %, 25 % – 50 %, < 25 %, a mogli bi se koristiti ISO 3166-1 alfa-2 dvoslovni kodovi država.

Kako bi se spriječile prevare, zastupnici u EP traže da se uspostavi sustav sljedivosti u lancu opskrbe medom pomoću kojeg bi se pratilo podrijetlo meda. Također žele da EU uspostavi referentni laboratorij za med kako bi se sustavnim testiranjem poboljšala kontrola i lakše otkrilo patvorenje.

Zastupnici u svom prijedlogu daju zadatak Europskoj komisiji da u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu izmjena Direktive 2001/110/EC usvoji delegirane akte kojima utvrđuje harmoniziranu metodologiju za određivanje preciznog podrijetla meda i autentičnosti meda.

Označavanje podrijetla voća

Analogno prijedlozima za izmjenu Direktive o medu, eurozastupnici traže da se za voćne sokove, džemove, želee, marmelade i zaslađeni kesten pire na prednjoj strani ambalaže navede zemlja podrijetla voća.

Za džemove, želee, marmelade i zaslađeni kesten pire morala bi se navesti i zemlja podrijetla šećera.

Ako voće potječe iz više od jedne države, zastupnici žele da se navedu sve zemlje podrijetla, padajućim redoslijedom prema udjelu u proizvodu, korištenjem raspona kao u prijedlogu izmjena Direktive o medu.

EP traži: zabrana tvrdnji o zdravstvenim učincima voćnih sokova sa smanjenom količinom šećera

Zastupnici predlažu da se na voćnim sokovima može navesti „sadrži samo prirodno prisutne šećere“, različito od Komisijinog prijedloga „voćni sokovi ne sadrže dodane šećere“.

Za voćni sok sa smanjenom količinom šećera traže da se na ambalaži ne smiju navoditi tvrdnje o pozitivnim učincima na zdravlje ili nutritivnoj vrijednosti takvog voćnog soka u odnosu na voće ili proizvode s uobičajenom količinom šećera.

Pritom upozoravaju da nove tehnike kojima se uklanjaju prirodno prisutni šećeri ne bi smjele dovesti do korištenja sladila kako bi se nadoknadio učinak uklanjanja šećera na okus, teksturu i kvalitetu proizvoda.

Povratak marmelade?

Izvjestitelj Alexander Bernhuber (EPP, Austrija) u završnom je obraćanju u Europskom parlamentu pozdravio činjenicu da je Parlament tako brzo postigao suglasnost o izmjenama direktiva o doručku.

Zaključno je kao „dobru vijest za njemačko govorno područje“ istaknuo povratak naziva „marmelada“.

„Možemo ukloniti 22 godine ludosti“ – rekao je Bernhuber. „Napokon u Austriji i Njemačkoj marmeladu smijemo opet zvati marmelada. To je bilo područje koje je ostalo još od Iraca i Britanaca, da se marmelada mogla tako zvati samo ako je sadržavala šećer i citrusno voće. Sada konačno opet: marmelada se smije zvati marmelada. Točka koju će pozdraviti mnogi u zemljama njemačkog govornog područja“.

Iako su i hrvatski proizvođači ulaskom u Europsku uniju morali prilagoditi nazive proizvoda, pa je marmeladom mogao biti nazivan samo proizvod od citrusa, a marmelada od šipka, primjerice, preimenovana je u džem od šipka, Hrvatska, čini se, ne razmišlja o povratku naziva. U mišljenju Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora navodi se da „RH smatra kako izjednačavanje pojmova „džem“ i „marmelada“ može potencijalno dovesti do zbunjivanja potrošača“.

Direktive o doručku: daljnji koraci

Zastupnici u Europskom parlamentu su se složili da se Direktiva primjenjuje 18 mjeseci od dana stupanja na snagu (umjesto 24 mjeseca, kako je predložila Komisija). Proizvodi stavljeni na tržište ili označeni prije stupanja Direktive na snagu mogli bi se prodavati do isteka zaliha.

Parlament je sada spreman započeti pregovore s Vijećem Europske unije, koje čine ministri iz svih zemalja EU-a, o konačnom tekstu Direktive.

Sve amandmane Europskog parlamenta na prijedlog Direktive koji je izradila Europska komisija možete naći ovdje.