Europska komisija izmijenila je Uredbu (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima, snizivši najviše dozvoljene količine nitrata i nitrita u hrani.
Zašto se nitrati i nitriti dodaju hrani?
Na temelju Uredbe (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima, u određene prehrambene proizvode je dozvoljeno dodavati kalijev i natrijev nitrit (E 249 i E 250) te natrijev nitrat (E 251) i kalijev nitrat (E 252).
Te se soli već desetljećima upotrebljavaju kao konzervansi kako bi se, u kombinaciji s drugim čimbenicima, osigurali konzerviranje i mikrobiološka sigurnost određenih vrsta hrane: mesnih i ribljih proizvoda, sireva i proizvoda od sira, te pridonijelo njihovim karakterističnim organoleptičkim svojstvima.
Međutim, poznato je da prisutnost nitrita i nitrata u hrani može dovesti do formiranja nitrozamina, od kojih su neki karcinogeni.
Stoga je, kako navodi Europska komisija, potrebno svesti na najmanju moguću mjeru rizik od stvaranja nitrozamina zbog prisutnosti nitrita i nitrata u hrani, ali istodobno očuvati njihov zaštitni učinak od množenja bakterija, pogotovo bakterije C. botulinum koja uzrokuje botulizam.
Zašto se mijenjaju najveće dopuštene količine?
Dosadašnje najveće dopuštene količine nitrita (E 249 i E 250) i nitrata (E 251 i E 252) u hrani, utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1333/2008, temelje se na mišljenjima Znanstvenog odbora za hranu iz 1990. i 1995. te mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane iz 2003.
Studije o upotrebi nitrata i nitrita u EU
Studije Europske komisije iz 2014. i 2016. pokazale su da se u većini država članica nitriti uglavnom dodaju mesnim proizvodima u količinama koje su manje od najvećih dopuštenih količina. Zaključeno je da postoji mogućnost smanjenja najvećih dopuštenih količina nitrita kako bi se smanjila izloženost tim prehrambenim aditivima.
Mišljenje EFSA-e
U međuvremenu je Europska agencija za sigurnost hrane ponovno procijenila sigurnost nitrita i nitrata kao prehrambenih aditiva te provela procjenu rizika nitrozamina u hrani.
Procjena je pokazala da izloženost populacije nitritima kao posljedica njihove uporabe kao prehrambenog aditiva iznosi otprilike 17 % ukupne izloženosti u prehrani. Ako bi se skupno razmatrali svi izvori izloženosti nitritima u prehrani (prehrambeni aditivi, prirodna prisutnost i kontaminacija), prihvatljivi dnevni unos (PDU) bi se premašio za dojenčad i djecu pri prosječnoj izloženosti te za sve dobne skupine pri najvišoj izloženosti.
Ako bi se skupno razmatrali svi izvori izloženosti nitratima u prehrani, PDU bi se premašio za sve dobne skupine pri prosječnoj i najvišoj izloženosti. Udio nitrata koji se upotrebljavaju kao prehrambeni aditivi iznosio je otprilike 2 % ukupne izloženosti.
Konačno, Agencija je potvrdila dokaze o povezanosti preformiranog N-nitrozodimetilamina i raka debelog crijeva, kao i neke dokaze o povezanosti između nitrita u prehrani i raka želuca te kombinacije nitrita i nitrata iz prerađenog mesa i raka debelog crijeva. To je u skladu sa zaključkom Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) iz 2015.
Agencija je preporučila i smanjenje postojećih količina toksičnih elemenata (olovo, živa i arsen) u specifikacijama Unije za nitrite (E 249 i E 250) i nitrate (E 251 i E 252).
Najnovijim znanstvenim mišljenjem o rizicima od nitrozamina u hrani Agencija je zaključila da je granica izloženosti (Margin of Exposure) za kancerogene nitrozamine koji se pojavljuju u hrani vrlo vjerojatno manja od 10 000 pri visokoj izloženosti za sve dobne skupine, što može upućivati na zdravstveni problem, te da su „meso i mesni proizvodi” glavna kategorija hrane koja pridonosi toj izloženosti.
Što se mijenja?
Izmjenom Uredbe (EZ) br. 1333/2008 smanjuju se najveće dopuštene količine nitrita i nitrata koje se mogu dodati hrani kao prehrambeni aditivi, kako bi količina nitrozamina, koji potencijalno nastaje zbog takve uporabe, bila što manja, uz jamstvo mikrobiološke sigurnosti. Najveća dopuštena količina koja se može dodati pri proizvodnji izražena je kao ion NO2, odnosno NO3.
Za svaku odredbu o uporabi nitrita i nitrata u Uredbi utvrđuju se i najveće dopuštene količine ostataka iz svih izvora za proizvode spremne za stavljanje na tržište tijekom cijelog roka trajanja kako bi se bolje pratila izloženost.
Kada je riječ o nitratima, proizvodi se i dalje mogu stavljati na tržište ako su nove najveće dopuštene količine iz svih izvora premašene, ali je subjekt u poslovanju hranom dužan istražiti razlog tog prekoračenja.
Rokovi za prilagodbu
Hrana koja nije u skladu s novim odredbama, a koja je zakonito stavljena na tržište prije odgovarajućeg datuma primjene novih odredbi, može se nastaviti stavljati na tržište do isteka najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.
Prehrambeni aditivi kalijev nitrit (E 249) i/ili natrijev nitrit (E 250) i/ili natrijev nitrat (E 251) i/ili kalijev nitrat (E 252) koji su zakonito stavljeni na tržište prije 29. listopada 2023., a nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama za olovo, živu i arsen primjenjivima od 29. listopada 2023. mogu se dodavati hrani u skladu s prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 do 29. travnja 2024.
Hrana koja sadržava prehrambene aditive kalijev nitrit (E 249) i/ili natrijev nitrit (E 250) i/ili natrijev nitrat (E 251) i/ili kalijev nitrat (E 252) koja je zakonito stavljena na tržište prije 29. listopada 2023., a nije u skladu s najvećim dopuštenim količinama za olovo, živu i arsen utvrđenima u Prilogu II. primjenjivima od 29. listopada 2023. može se nastaviti stavljati na tržište do 29. travnja 2024. i prodavati do isteka najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.
Propise o prehrambenim aditivima u hrani možete naći ovdje.
Posljednja izmjena: 10.10.2023.